OD 4. DO 8. MJESECA - Recepti za kašice

 KAŠICA OD KROMPIRA I BLITVE

Potrebno je:
- 1 krompir
- 20 g blitve

Priprema:
Krompir stavite da se kuha, a kad je napola kuhan, dodajte blitvu. Kad omekša, procijedite i usitnite.


KAŠICA OD KARFIOLA

Potrebno je:
- 1 karfiol

Priprema:
Veći cvijet karfiola izdvojite i stavite u kipuću vodu. Kuhajte 15 minuta, a zatim ocijedite, usitnite (izmiksajte) i dodajte adaptirano mlijeko da bi se napravila kašica.

KAŠICA OD CELERA

Potrebno je:

- 1  celer

Priprema:

Jedan korijen celera srednje veličine stavite u kipuću vodu i kuhajte 10 minuta. Zatim ocijedite, izmiksajte i dodajte adaptirano mlijeko kako bi se napravila kašica.

KAŠICA OD POVRĆA 1

Potrebno je:

- 1 krompir

- 1 mrkva

- 1 celer

- pola šalice graška

Priprema:

Kuhajte 30 minuta, a zatim usitnite i dodajte četvrtinu žličice maslaca. 
 


KAŠICA OD POVRĆA 2

Potrebno je:

- 1 mrkva

- pola šalice graška

- pola male tikvice

Priprema:

 Stavite mrkvu i grašak u kipuću vodu i kuhajte 10 minuta. Zatim dodajte tikvicu i kuhajte još 10 minuta. Ocijedite i napravite pire.


KAŠICA OD KROMPIRA I BROKULE

Potrebno je:

- 1 krompir

- cvijet brokule

Priprema:

Krompir stavite da se kuha, a kad je napola kuhan, dodajte brokulu i kuhajte još 8-10 minuta. Zatim ocijedite i usitnite.


PILETINA S MRKVOM

Potrebno je:

- pileća prsa bez kože i kostiju

- mrkva

Priprema:

Pileća prsa stavite da se kuhaju, a potom dodajte mrkvu. Kad se skuha, odlijte vodu i zgnječite  u kašicu.




KAŠICA OD MRKVE I KROMPIRA 

Potrebno je:

- 1 mrkva

- 1 krompir

Priprema:

Kuhajte 20 minuta, zatim ocijedite, zgnječite i dodajte mliječnu formulu da se dobije kašica. Poslužite s kuhanim žumanjkom. 

KAŠICA OD KROMPIRA, PORILUKA I GRAŠKA

Potrebno je:

- pola šalice graška

- 2 krompira

- pola bijelog djela poriluka

Priprema:

Kuhajte 30 minuta, a zatim zgnječite vilicom.

KAŠICA OD  KROMPIRA I TIKVICE

 Potrebno je:

- pola manje tikvice

- 1 krompir

Priprema:

Skuhajte tikvicu i krompir, a zatim zgnječite vilicom i dodajte mliječnu formulu kako bi se napraviola kašica.

PURETINA S POVRĆEM 1

Potrebno je:

- 100 g puretine bez kože i kostiju

- 1 krompir

- 1 mrkva

 

Priprema:

Stavite meso da se kuha. Kad je napola gotovo, dodajte povrće i kuhajte dok ne omekša. Zatim sve zgnječite vilicom.

PILETINA S POVRĆEM

Potrebno je:

- pileća prsa bez kože i kostiju

- pola bijelog dijela poriluka

- jedna bijela zelen (paštrnjak)

- jedna mrkva

- pola male tikvice

Priprema:

Sve kuhajte dok ne omekša. Zatim zgnječite vilicom.

KAŠICA OD KROMPIRA SA SIROM I ŽUMANJKOM

Potrebno je:
- 1 kuhani krompir
- tvrdo kuhani žumanjak
- žlica mladog sira

- pola žličice maslaca

Priprema:

Sve izmješajte i napravite kašicu.

PURETINA S RIŽOM

Potrebno je:
- 100 g purećih prsa
- dvije žlice riže

Priprema:

Puretinu očistite od kostiju i kože i stavite da se kuha. Dodajte rižu. Kad je kuhano, odlijte višak vode i napravite kašicu.


JUNETINA S GRAŠKOM

Potrebno je:

- 100 g nemasne junetine

- pola šalice graška

- 1 krompir

Priprema:

Stavite junetinu da se kuha, a kad je napola skuhana, dodajte grašak i krompir. Zatim iscijedite, usitnite i dodajte vodu od kuhanja pa napravite kašicu.



PURETINA S POVRĆEM 2

Potrebno je:
- 100 g puretine bez kostiju i kože
- mrkva
- žlica riže

Priprema:
Puretinu prokuhajte, dodajte mrkvu i na kraju rižu. Zatim ocijedite, usitnite ili izmiksajte i dodajte vodu od kuhanja da bi se napravila kašica.


TELETINA S POVRĆEM

Potrebno je:

- 100 g teletine

- 1 krompir

- mrkva

- korijen celera

Priprema:

Stavite meso da se kuha i dodajte povrće. Poslije kuhanja ocijedite i zgnječite.

OD 4. DO 8. MJESECA - Namirnice koje se preporučuju

ŽITARICE

Sadrže veliku količinu ugljikohidrata. Osim toga, sadrže željezo, kalcij, vitamine B grupe. Ovoj grupi pripadaju riža i kukuruz, koji ne sadrže gluten i koji se mogu uvesti u prehranu s četiri mjeseca, te pšenica, raž, zob, ječam koji sadrže gluten i čije se uvođenje u prehranu ne savjetuje prije navršenih šest mjeseci.

Riža 

Riža se lako priprema i uobičajena je zamjena za krumpir. Za prehranu se koristi tzv. glazirana koja je izgubila dosta hranljivih svojstava i neglazirana ili integralna koja je smeđe boje, bogatijeg okusa i sadrži više nutrijenata.

Riža je bogata škrobom, zrno ima malo celuloze i lako je probavljivo. Budući da sadrži malo proteina, ne treba ju jesti posebno, nego kombinirati s mesom, ribom ili sirom i u toj kombinaciji je pogodna za večeru, a s jajima i mlijekom kao desert. Treba je dobro skuhati, ali ne prekuhati.

Količina vode pri kuhanju varira, a uglavnom iznosi dvije i pol šalice vode na šalicu riže, a  kad se uzima mlijeko ili juha, onda je odnos 3:1.


Kukuruz

Postoje mnoge vrste kukuruza, a najčešći su žuti i bijeli. Kukuruz sadrži veliku količinu škroba i malo proteina pa u kombinaciji s mlijekom, sirom ili jajima može postati idealna hrana. Žuti i bijeli kukuruzni griz imaju istu nutritivnu vrijednost, ali je okus bijelog blaži.
Protein koji se nalazi u kukuruzu nije sličan glutenu iz pšenice i nema elastičnu strukturu pa kruh od kukuruznog brašna nikad nije mekan i porozan kao pšenični. Kad se kombinira sa pšeničnim, popravlja strukturu i vrlo je ukusan.
Kukuruz u zrnu ima jedinstven okus i koristi se na različite načine.
Dobar je izvor folata (folne kiseline), vitamina C, niacina, tiamina, kao i vlakana. Sadrži malu količinu masti i natrija, a ne sadrži kolesterol.
Kukuruz se peče ili kuha. Zrna kukuruza stavljaju se u kipuću vodu, pusti se da voda ponovno proključa i tako se kuha 3-4 minute. Zatim se ocijedi i posluži. Dobar je kao dodatak miješanom povrću.



POVRĆE

Povrće sadrži sve hranljive sastojke, ali u različitim omjerima. 

- Zrnato je bogato proteinima (grah, grašak). 
- Korjenasto i gomoljasto je bogato škrobom i šećerom (rotkvica, mrkva, peršin, repa, krumpir)
- Lisnato i ono od kojeg koristimo stabljiku bogato je vlaknima, celulozom, vodom i mineralnim tvarima, ali nema proteina (kupus, zelena salata, špinat, blitva).




Blitva


Pripada grupi zelenog lisnatog povrća s jakim okusom. Ona s tamnijim listovima i crvenim stabljikama ima intenzivniji okus. Iako je ima cijele godine, najbolja je ljeti. Treba birati onu s mekim listovima i čvrstim stabljikama. Može se čuvati u hladnjaku u plastičnoj vrećici tri dana.
Listovi se mogu pripremati kao špinat, stabljike kao šparoge. Blitva je vrlo hranljivo povrće s visokim sadržajem vitamina A i C, ali i željeza.



Špinat

Sadrži željezo i vitamine A i C. Ima ga cijele godine. Treba koristiti tamnozelene čvrste listove.
Pripema i kuhanje: Operite špinat u hladnoj vodi. Stavite ga u kipuću vodu i kuhajte tri minute u otklopljenoj posudi. Vodu odmah odlijte. Ne treba se prekuhati, jer tada gubi hranljive sastojke. Dobro ga je mješati s maslacem, jogurtom, jajima, sirom, maslinovim uljem, ali i s mesom i ribom.
U hladnjaku se može čuvati tri dana.
Oksalna kiselina nalazi se u mnogim biljkama. Ima je malo i u špinatu.
Budući da formira neotopive spojeve s kalcijem i željezom, sprečavajući njihovu resorpciju u ljudskom tijelu, oksalna kiselina uvelike smanjuje učinak špinata. Također mu daje svojevrstan gorak okus.

Karfiol

Odličan izvor vitamina C, dobar izvor folne kiseline i kalija.
Priprema i kuhanje: Operite, ocjedite, skinite vanjske listove, razdvojite cvjetove od stabljike, odvojite u cvjetiće ili ostavite velike cvjetove. Ako je cijeli, karfiol je obično kuhan za 20-30 minuta. Odlično se kombinira s parmezanom ili naribanim tvrdim sirom. Može se kombinirati i s drugim povrćem.

Mrkva

Zlatni je rudnik hranjivih sastojaka. Sadrži karoten koji se u organizmu pretvara u vitamin A. Također je izvor vitamina C i D.
Svježa mrkva također sadrži kalij, magnezij, vitamin B6, bakar, folnu kiselinu. Visoka razina beta karotena vrlo je važna i daje joj karakterističnu narančastu boju. Mrkva je dobro poznata po svojim antianemijskim, ljekovitim i sedativnim svojstvima. Konzumiranje mrkve podiže razinu antioksidansa u krvotoku.
Osim beta karotena, sadrži i alfa karoten, glutation, vitamin B1 i B2, kao i vitamin E koji su također antioksidansi. Oblik kalcija koji se nalazi u mrkvi lako se apsorbira. Organizam pretvara beta karoten u vitamin A koji imunološki sustav čini snažnijim, a kožu, pluća, intestinalni trakt spremnima za rad te osigurava zdrav rast stanica. Kuhanje pojačava učinak antioksidansa.

Grašak

Bogat je vitaminom C i vlaknima. Koristi se svjež u salatama i kao sastavni dio mnogih kuhanih jela.

Ljetna bundeva

Sadrži beta karoten, vitamin C, vlakna, kalij i folnu kiselinu. Može se jesti sirova, naribana u salati, ali se za dječju prehranu više koristi prokuhana ili pirjana na maslacu.
Priprema i kuhanje: Kuha se pet minuta. Može se kombinirati s drugim povrćem i preliti maslinovim uljem. 

Zimska bundeva 

Izvrstan izvor beta karotena, kalija, vitamina C i folne kiseline.
Priprema i kuhanje: Očišćena od sjemenki, peče se na 190 stupnjeva, 45 minuta. Servira se kao desert. Može se kuhati i služiti kao pire ili se od nje radi pita. Kombinira se s cimetom. Kao jelo, priprema se s junetinom.
  
Tikvice 

Tikvice su najbolja vrsta ljetne tikve, sadrže kalij i vitamin A.
Njihova je sezona od svibnja do kolovoza, iako ih ima cijele godine.
Tikvice su najbolje za kuhanje kad su svježe i male, budući da su tada najsočnije. 


Krompir 

Krompir je izvrstan izvor kalija, dobar izvor vitamina C, folne kiseline i vlakana, naročito ako se jede s ljuskom.
Ima kompaktnu strukturu i dobar je za kuhanje, pečenje i prženje.
Priprema i kuhanje: Mladi krompiri mogu se pripremati s tankom ljuskom. U hladnjaku se mogu čuvati tjedan dana. Za pire se bično uzima bijeli krompir, dok se za većinu drugih jela koristi crveni. 



Brokula

Izvrstan izvor vitamina C, folne kiseline, vlakana i kalija. Na raspolaganju je cijele godine, ali je njezina glavna sezona od listopada do travnja.
Pripremanje i kuhanje: Operite, ocijedite i odvojite cvjetove. Kuhajte dok ne omekša (8-10 minuta). Nemojte je prekuhati, jer tako ne postaje mekša a gubi hranjive sastojke. Može se kombinirati s tjesteninom ili kao dio ukusnog pirea.
Može se preliti maslinovim uljem i češnjakom. Odlično se kombinira s drugim povrćem i mesom. 


VOĆE

 

Banane

Banana je rijetka kombinacija proteina, ugljikohidrata, vitamina i minerala.
Odličan je izvor vitamina B i vlakana pa se koristi kod proljeva, jer normalizira funkciju crijevnog trakta.







Jabuka

Dobar ja izvor vitamina A i C, kao i vlakana. Od minerala sadrži fosfor i željezo.
Daje se bebama kao prvo voće jer je lako probavljiva. Zbog sadržaja pektina, koristi se kao ljekovita hrana jer nomalizira crijevnu funkciju. 



 
Kruška

Kruška je niskokalorično voće, sadrži najslađi prirodni šećer. Prirodni je izvor vlakana, kalija i vitamina C. Sadrži glukozu i fruktozu.

PRVA HRANA-MAJČINO MLIJEKO

Već po rođenju beba je spremna da sisa. Istraživanja pokazuju da bi beba sama dopuzala do majčinih grudi ukoliko bi je babice odmah na rođenju spustile na majčin stomak. Bebin instinkt je nepogrešiv. Čim je prinesete grudima ona mehanički otvara usta i traži dojku.Veoma je važno da bebu što prije stavite na grudi. Prvo mlijeko naziva se kolostrum i ono je jako bitno za bebin imunitet. Već za dan, dva mlijeko postaje karakterističnog izgleda. Na samom početku podoja ono je vodenkasto da utoli bebinu žeđ, a kako podoj odmiče ono postaje sve gušće, masnije, hranljivije za bebu. Zato je vrlo bitno da beba dojku isprazni do kraja. Nikako je ne treba premještati čas na jednu čas na drugu stranu, jer tako neće uspjeti da dođe do onog masnog - hranljivog mlijeka.To treba učiniti tek kad iz jedne dojke izvuče mlijeko do kraja. Svaki novi podoj treba započinjati drugom dojkom.

Dojenje je najpoželjniji način prehrane beba, osim u slučajevima kada kod mame ili bebe postoje medicinske konraindikacije za dojenje (postoje razlozi zbog čega to nije moguće). Ako se beba ne hrani majčinim mlijekom, jedini prihvatljiv način prehrane je adaptirana mliječna formula.

Kravlje mlijeko nije poželjno davati dojenčadi prije navršenih dvanaest mjeseci. Idealno bi bilo da je beba isključivo na majčinom mlijeku do navršenih šest mjeseci, a da se potom uvodi druga hrana. Dojenje se može nastaviti do kraja prve godine, ali i dulje, ako to odgovara mami i bebi. Majčino mlijeko najbolje zadovoljava bebine nutritvne potrebe.

Dojene bebe rjeđe imaju infekcije (respiratorne i gastrointestinalne). Majčino mlijeko i kolostrum sadrže dva proteina (laktoferin i lizozim) koji pridonose prevenciji bolesti. Laktoferin sprečava razmnožavanje nekih štetnih bakterija, a lizozim ih napada i uništava. Laktoferin služi i kao faktor koji pomaže u razvoju i sazrijevanju probavnog sustava. Dokazano je da novorođenčad koja siše lakše prihvaća drugu hranu, jer okusi neke hrane kojom se hrani dojilja prolaze kroz mlijeko i tako ih dijete prepoznaje.

Dojenje je idealan način prehrane jer osigurava optimalan rasti razvoj, kao i imunološku i psihološku korist.

• Majčino mlijeko lako je probavljivo, a količina i kvaliteta proteina u njemu odgovarajući su zbog proteina koji su lakše probavljivi od kazeina u kravljem mlijeku. Mačino mlijeko sadrži odgovarajuće hranljive sastojke u količinama koje su bebi potrebne. Sastav mlijeka mijenja se sa djetetovim rastom i štiti ga od bolesti i infekcija.
• Osim toga, prevenira alergiju i dijabetes, a visok sadržaj laktoze i vitamina C pomaže u resorpciji željeza.
• Majčino mlijeko sadrži manje količine kalcija, fosfora, natrija, kalija i proteina pa je "lakše" za bebine bubrege. Na taj se način smanjuje i mogućnost dehidracije.
• Esencijalne masne kiseline prisutne u majčinom mlijeku pomažu u razvoju mozga i pridonose boljem vidu.
• Bolja je resorpcija masti u usporedbi s kravljim mlijekom.
• Enzim laktaza u majčinom mlijeku povećava resorpciju mliječnog šećera - laktoze, a velike količine laktoze pridonose razvoju crijevne flore.
• Ne postoji rizik da se beba prejede, jer se majčino mlijeko mijenja tijekom podoja, lučeći pri kraju više masti koje zasićuju.
• Pomaže u razvoju vilice i zuba.
• Jeftinnije je od mliječne formule.
• Uvijek je spremno za bebu i vujek je odgovarajuće temperature.

Dojenje je korisno i za bebu i za majku. Na taj se način uspostavlja povezanost majke i djeteta. Bebi je majčino mlijeko idealna hrana, kvlitativno i kvanitativno. Majci dojenje neposredno nakon porođaja smanjuje rizik od postporođajnog krvarenja. Također pomaže bržem vraćanju tjelesne težine na onu prije trudnoće,  a reproduktivni organi brže se vraćaju u normalno stanje.

Mnoge su žene u stanju dojiti svoje bebe. Ali dojenje zahtijeva vrijeme i strpljenje. Što češće beba siše, stvara se više mlijeka. U prva dva do sedam dana majka luči kolostrum, prvo mlijeko, koje osigurava sve što je bebi potrebno. Sljedeća dva tjedna luči se prijelazno mlijeko, a u trećem tjednu mlijeko sazri. Nakon šest tjedana zdravo novorođenče rođeno na vrijeme u stanju je samo regulirati svoj unos mlijeka, normalnim uspostavljanjem i prekidanjem podoja.

Majčino se mlijeko može držati u steriliziranim bočicama u hladnjaku do 24 sata, a ako se zamrzne, do šest mjeseci. Da bi se zagrijalo, treba ga staviti u posudu s toplom vodom. Mikrovalno zagrijavanje se ne preporučuje, jer može uzrokovati opekline u bebinim ustima, zbog neujednačenog zagrijavanja. Također, mikrovalovi razgrađuju važne nutrijente u mlijeku.