PRVA HRANA-MAJČINO MLIJEKO

Već po rođenju beba je spremna da sisa. Istraživanja pokazuju da bi beba sama dopuzala do majčinih grudi ukoliko bi je babice odmah na rođenju spustile na majčin stomak. Bebin instinkt je nepogrešiv. Čim je prinesete grudima ona mehanički otvara usta i traži dojku.Veoma je važno da bebu što prije stavite na grudi. Prvo mlijeko naziva se kolostrum i ono je jako bitno za bebin imunitet. Već za dan, dva mlijeko postaje karakterističnog izgleda. Na samom početku podoja ono je vodenkasto da utoli bebinu žeđ, a kako podoj odmiče ono postaje sve gušće, masnije, hranljivije za bebu. Zato je vrlo bitno da beba dojku isprazni do kraja. Nikako je ne treba premještati čas na jednu čas na drugu stranu, jer tako neće uspjeti da dođe do onog masnog - hranljivog mlijeka.To treba učiniti tek kad iz jedne dojke izvuče mlijeko do kraja. Svaki novi podoj treba započinjati drugom dojkom.

Dojenje je najpoželjniji način prehrane beba, osim u slučajevima kada kod mame ili bebe postoje medicinske konraindikacije za dojenje (postoje razlozi zbog čega to nije moguće). Ako se beba ne hrani majčinim mlijekom, jedini prihvatljiv način prehrane je adaptirana mliječna formula.

Kravlje mlijeko nije poželjno davati dojenčadi prije navršenih dvanaest mjeseci. Idealno bi bilo da je beba isključivo na majčinom mlijeku do navršenih šest mjeseci, a da se potom uvodi druga hrana. Dojenje se može nastaviti do kraja prve godine, ali i dulje, ako to odgovara mami i bebi. Majčino mlijeko najbolje zadovoljava bebine nutritvne potrebe.

Dojene bebe rjeđe imaju infekcije (respiratorne i gastrointestinalne). Majčino mlijeko i kolostrum sadrže dva proteina (laktoferin i lizozim) koji pridonose prevenciji bolesti. Laktoferin sprečava razmnožavanje nekih štetnih bakterija, a lizozim ih napada i uništava. Laktoferin služi i kao faktor koji pomaže u razvoju i sazrijevanju probavnog sustava. Dokazano je da novorođenčad koja siše lakše prihvaća drugu hranu, jer okusi neke hrane kojom se hrani dojilja prolaze kroz mlijeko i tako ih dijete prepoznaje.

Dojenje je idealan način prehrane jer osigurava optimalan rasti razvoj, kao i imunološku i psihološku korist.

• Majčino mlijeko lako je probavljivo, a količina i kvaliteta proteina u njemu odgovarajući su zbog proteina koji su lakše probavljivi od kazeina u kravljem mlijeku. Mačino mlijeko sadrži odgovarajuće hranljive sastojke u količinama koje su bebi potrebne. Sastav mlijeka mijenja se sa djetetovim rastom i štiti ga od bolesti i infekcija.
• Osim toga, prevenira alergiju i dijabetes, a visok sadržaj laktoze i vitamina C pomaže u resorpciji željeza.
• Majčino mlijeko sadrži manje količine kalcija, fosfora, natrija, kalija i proteina pa je "lakše" za bebine bubrege. Na taj se način smanjuje i mogućnost dehidracije.
• Esencijalne masne kiseline prisutne u majčinom mlijeku pomažu u razvoju mozga i pridonose boljem vidu.
• Bolja je resorpcija masti u usporedbi s kravljim mlijekom.
• Enzim laktaza u majčinom mlijeku povećava resorpciju mliječnog šećera - laktoze, a velike količine laktoze pridonose razvoju crijevne flore.
• Ne postoji rizik da se beba prejede, jer se majčino mlijeko mijenja tijekom podoja, lučeći pri kraju više masti koje zasićuju.
• Pomaže u razvoju vilice i zuba.
• Jeftinnije je od mliječne formule.
• Uvijek je spremno za bebu i vujek je odgovarajuće temperature.

Dojenje je korisno i za bebu i za majku. Na taj se način uspostavlja povezanost majke i djeteta. Bebi je majčino mlijeko idealna hrana, kvlitativno i kvanitativno. Majci dojenje neposredno nakon porođaja smanjuje rizik od postporođajnog krvarenja. Također pomaže bržem vraćanju tjelesne težine na onu prije trudnoće,  a reproduktivni organi brže se vraćaju u normalno stanje.

Mnoge su žene u stanju dojiti svoje bebe. Ali dojenje zahtijeva vrijeme i strpljenje. Što češće beba siše, stvara se više mlijeka. U prva dva do sedam dana majka luči kolostrum, prvo mlijeko, koje osigurava sve što je bebi potrebno. Sljedeća dva tjedna luči se prijelazno mlijeko, a u trećem tjednu mlijeko sazri. Nakon šest tjedana zdravo novorođenče rođeno na vrijeme u stanju je samo regulirati svoj unos mlijeka, normalnim uspostavljanjem i prekidanjem podoja.

Majčino se mlijeko može držati u steriliziranim bočicama u hladnjaku do 24 sata, a ako se zamrzne, do šest mjeseci. Da bi se zagrijalo, treba ga staviti u posudu s toplom vodom. Mikrovalno zagrijavanje se ne preporučuje, jer može uzrokovati opekline u bebinim ustima, zbog neujednačenog zagrijavanja. Također, mikrovalovi razgrađuju važne nutrijente u mlijeku.